Arhitekti projektiraju i nadziru gradnju raznih građevina (obiteljskih kuća, škola, nebodera). Građevine moraju zadovoljiti potrebe korisnika, tj. moraju biti funkcionalne, sigurne za život i ekonomične. Osim potreba korisnika, trebaju se zadovoljiti i želje osoba koje daju novac za izvedbu projekta (investitori) i zahtjeve okruženja u kojem se nalazi zemljište za izgradnju.

    Od odabira zemljišta do izgrađenog objekta posao arhitekta teče u nekoliko faza. Najprije se u razgovoru s investitorom upoznaje s projektnim zadatkom i rhtmoloživim novcem. Na osnovi razgovora arhitekt razrađuje svoje ideje i crta programsku skicu (idejni projekt). Idejni projekt uključuje odluke o veličini, obliku, vanjskom izgledu građevine, s tim da sve to bude u skladu sa zakonom o prostornom planiranju. Uspješan ishod ove faze jest dobivanje lokacijske dozvole. Slijedi izradba glavnog projekta, da bi se ishodila građevinska dozvola. U ovoj fazi arhitekt svoj idejni projekt prilagođuje zahtjevima komunalnih i ostalih nadležnih struktura. Arhitekt izrađuje i troškovnik, kako bi se uvid o potrebnom novcu imao prije no što se priđe realizaciji samog projekta. Nakon toga prelazi se na izradbu izvedbenog nacrta koji prikazuje građevinu u cjelini, sa svim vanjskim i nutarnjim detaljima. Arhitekt u ovom nacrtu navodi i odabrani građevinski materijal, opisuje okoliš građevine, a katkada dizajnira i pojedini namještaj.

    Za izradbu nacrta arhitekti upotrebljavaju crtaći pribor (olovka, papir, trokuti, rapidografi). U novije vrijeme koriste se uglavnom kompjutorom, koji – opremljen odgovarajućim programom – olakšava i ubrzava izradbu nacrta.

    Posao arhitekta završava tek s gotovom građevinom, izgrađenom po njegovim nacrtima. Zbog toga arhitekti nadziru izgradnju i paze da se izvođači pridržavaju izvedbenog nacrta i propisanih standarda kvalitete rada. Prema potrebi obrazlažu izvođačima nejasnoće na koje naiđu u projektu. Posao arhitekta ne mora nužno uključivati sve navedene faze izradbe i realizacije projekta. Arhitekti se katkada specijaliziraju samo za nadzorne inženjere na gradilištima ili rade kao razrađivači (crtaju i razrađuju pojedine dijelove projekta), ili rade na izdavanju lokacijskih/građevinskih dozvola, ili kao voditelji i koordinatori projekta, ili u tvornicama namještaja pomažu kupcima u uređenju interijera. Mogu se opredijeliti i za projektiranje samo jedne vrste građevina, npr. bolnica, škola, i za projektiranje kompleksnih urbanih centara: industrijski centri, studentska naselja itd. Ima arhitekata koji se bave uređenjem interijera (npr. dizajniranjem namještaja), kao i onih koji projektiraju i uređuju parkove ili vrtove (vrtna arhitektura). Arhitekti mogu predavati na srednjim školama i fakultetima.

    Arhitekti pretežno rade u timu s dizajnerima, urbanistima, inženjerima građevine i drugim arhitektima.